Amina Imamović, programska koordinatorica SOC-a: Borba za slobodu ne poznaje selektivnost

Pred nama je peto izdanje Kvirhana festivala. Šta ovogodišnji program donosi i šta publika može očekivati?

- Ovogodišnja Kvirhana nas poziva na putovanje kroz vrijeme - povratak u prošlost kako bismo se bolje pripremili za neizvjesnu budućnost. U vremenu kada se čini da se moramo ponovo boriti za osnovna prava, prisjećanje na ono što je bilo postaje alat za osnaživanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti.

Otpor i doprinos zajednici

Publiku očekuje niz sadržaja koji otvaraju prostor za razmišljanje, učenje i zajedničko sjećanje na historiju otpora i postojanja. Kao i uvijek, Kvirhana dovodi domaće i regionalne umjetnike i umjetnice, pa ćemo ugostiti, između ostalih, i Sajsi MC, Harem girls i Vimokshu.

Festival Kvirhana ove godine održava se pod sloganom “Nismo ti mi od jučer”. Kako tumačite ovaj slogan, te šta je u idejnom smislu sadržano u njemu?

- Slogan festivala “Nismo ti mi od jučer” nosi snažnu poruku - LGBTIQ osobe su oduvijek bile tu. Kroz ove riječi jasno i bez kompromisa afirmišemo naše postojanje, otpor i doprinos zajednici i društvu u cjelini. Ovaj slogan je i otpor zaboravu i brisanju. Naša historija nije počela sa savremenim aktivističkim LGBTI pokretom, niti je vidljiva samo u aktivizmu. Ona je urezana u arhivima, u ličnim pričama, u svakodnevnom životu koji su LGBTIQ osobe živjele — ovdje, u Bosni i Hercegovini. I to ne od jučer, nego stoljećima unazad.

Kako u pogledu onoga što je obuhvaćeno motom ovogodišnje Kvirhane vidite povijest LGBTIQ pokreta u BiH, te na koji način je ta povijest u fokusu ovogodišnjeg festivala?

- Ove godine smo fokus stavili na historiju LGBTIQ života i pokreta u BiH. Kroz pažljivo kreiran program, publici donosimo predavanja, filmske projekcije, izložbu, radionice i razgovore koji se bave manje poznatim, ali važnim trenucima naše prošlosti. Središnji događaj je svakako predstavljanje knjige ‘’Historija kvir života u Bosni i Hercegovini’’, prve sveobuhvatne publikacije koja dokumentuje prisustvo, živote i otpor kvir osoba od osmanskog perioda do kraja 20. stoljeća. Knjiga otkriva nevidljive i često zanemarene stranice naše historije, istražujući sudske arhive, usmenu historiju, novinske izvore i lična svjedočanstva. Ona nije samo akademski doprinos već i politički čin — čin prisvajanja prostora u kolektivnom pamćenju. Predstavlja rezultat četverogodišnjeg istraživačkog rada i pruža temelj za nova istraživanja, umjetničke projekte i obrazovne inicijative.

Na koji nas način u današnjim borbama mogu nadahnuti oni ljudi iz prošlosti koji su se borili i žrtvovali za ostvarivanja prava?

- Upoznavanje s historijom LGBTIQ osoba u BiH imalo je na mene duboko lično djelovanje. Ojačalo je moj osjećaj pripadnosti ovom društvu, ali isto tako me je lično osnažilo kao kvir osobu. Često se LGBTIQ osobe osjećaju kao da su same, kao da ne pripadaju, da su prve. Međutim, historija nas uči suprotno - ne samo da smo postojali nego smo i doprinosili, borili se, voljeli, živjeli. Neke od tih osoba su živjele autentične živote prije više od stotinu godina. To ohrabruje, ali i obavezuje. Obavezuje nas da ne zaboravimo. Da se borimo protiv istih predrasuda i nasilja koji nisu nestali. Ova knjiga gradi znanje, empatiju i društvenu memoriju. Jer postojanje kvir osoba nije nova pojava - to je historijska činjenica.

Novo izdanje Festivala "Kvirhana"/

U najavnom tekstu festivala istakli ste da su LGBTIQ osobe oduvijek bile i bit će dio društva. Kako u aktuelnom društvenom trenutku u kojem se BiH nalazi vidite položaj i prava LGBTIQ osoba?

- Danas, i u Bosni i Hercegovini, svjedočimo opasnim nazadnim koracima kada su u pitanju prava LGBTIQ osoba. Dok se na globalnom nivou sve češće suočavamo s pokušajima brisanja LGBTIQ identiteta iz zakonodavstava i obrazovnih sistema - poput zabrana u SAD-u. Vidimo da se i u zemljama regiona, poput Srbije i Hrvatske, LGBTIQ zajednica i dalje suočava s napadima, institucionalnim ignorisanjem i političkom instrumentalizacijom naših prava.

Roze izvještaj za 2025. godinu - Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini jasno pokazuje da su u BiH, umjesto napretka, sve prisutniji primjeri političke, institucionalne i društvene regresije. U Republici Srpskoj, Narodna skupština je izglasala izmjene Krivičnog zakonika koje brišu rodni identitet iz zaštićenih karakteristika, čime se dodatno otežava pravna zaštita transosoba. Uz to, dvije godine nakon napada na LGBTIQ aktiviste i aktivistkinje u Banjoj Luci, nijedna optužnica nije podignuta, što šalje poruku nekažnjivosti i društvene prihvatljivosti nasilja nad kvir osobama.

Jedinstvo i solidarnost

U Federaciji BiH situacija nije mnogo bolja. Iako se već sedmu godinu vodi proces regulisanja istospolnih zajednica, zakon i dalje nije usvojen. Nedostaje jasna politička volja, a umjesto sistemske zaštite, zajednica se uglavnom oslanja na individualne napore i podršku nevladinog sektora.

Ono što dodatno zabrinjava jeste rastući narativ mržnje u javnom prostoru, posebno na društvenim mrežama i u nekim medijima, gdje se LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnja tradicionalnim vrijednostima. Ovakav govor vrlo često dolazi iz pozicija moći - političkih, religijskih, ali i obrazovnih - i direktno podstiče nasilje, diskriminaciju i društvenu isključenost.

Danas je više nego ikad potrebna međusobna solidarnost. Borba za LGBTIQ prava je borba za oslobođenje svih obespravljenih - za žene, transosobe, Rome i Romkinje, radnike i radnice, za izbjeglice, za Palestinu. Borba za slobodu ne poznaje selektivnost.

Ne živimo u vremenu u kojem možemo priuštiti da se borimo isključivo za svoje - jer svoje je uvijek i naše. Vremena su teška i nepredvidiva i sada su nam najpotrebniji jedinstvo i međusobna briga. Vrijeme je da budemo još glasniji, još odlučniji, još povezaniji. Jer nas ima. I nismo od jučer. Mi smo oni i one koje historija pokušava zaboraviti, ali koje se svaki put ponovo upišu kroz otpor, ljubav i solidarnost.