(VIDEO) Zapad je jeftin za BiH: Na cijene na našim pijacama i stranci odmahuju rukom

Cijene divljaju, plate i penzije stagniraju/

Na pijacu se ide po jednu papriku ili dva paradajza

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
OSZAR »

Pijace su posjećene, ali više se gleda nego kupuje. Svjedoci smo da je kilogram trešanja 20 maraka. I ta cijena je još aktuelna.

- Evo, svaki dan pitam kada će za ove trešnje biti manja cijena. Ništa. Mislim dvadeset maraka, a više od košpe u tome nego u mesu što pojedem, rekla nam je Bera, koja svaki dan dolazi na pijacu po namirnice.

- Neću ih kupiti, zašto bih kupovala. Niti sije, niti kopa, niti plijevi, samo nabere i dvadeset maraka, rekla nam je naša sugrađanka Vesna i dodala da bira za koliko novca nešto uzeti.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
OSZAR »

Slaba zarada

- Naravno da se bira, obiđeš sve stolove, pa nađeš ima li igdje, ali nema, oni se dogovorili, to je tako. Cijena je svugdje ista, a sad ti ako hoćeš kupiti, kupi, ako nećeš - ne moraš, dodaje.

Prodavci kažu nikad manje posla i zarade. Huso godinama prodaje na pijaci. Kaže i njega je stid kada shvati da su cijene visoke, a ljudi nemaju novac.

- Kupuje narod kada ima novca. Ne može kupovati kada nema. Loša su primanja, a visoke cijene robe. Ne može se ovako dalje, govori nam.

I Amra na pijaci prodaje 20 godina. Postaje joj sve teže raditi, jer narod nije u mogućnosti da kupuje.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
OSZAR »

- Ljudi najviše kupuju jednu papriku, dva paradajza, dva krastavca, onaj osnov i to na komad, jer nemaju para, dok se plate dažbine i sve ostalo. Nije to samo na pijacu doći, trebaju i mliječni proizvodi, sve je užasno skupo, napominje Amra i upoređuje cijene u BiH i zemljama EU sa mnogo boljim standardom.

 

- Stranci kada dođu iz Njemačke, Austrije, kažu da je skupo, rukom mi govori da je skupo, diže ruku. Eto, brokula je kod nas četiri marke ili pet, a kod njih jedan euro, karfiol po kilogramu ili kilogram i dvjesto dva eura, a ovdje šest KM, sva sam vam rekla, kaže Amra.

Hrana i bezalkoholna pića u aprilu su u prosjeku skuplji za 1,2 posto nego u martu. Alkoholna pića i duhan su poskupjeli za 0,3 posto. Odjeća i obuća su skuplji za 1,3, a zdravstvena njega za 0,5 posto. Komunikacije su građani plaćali 0,2 posto skuplje. Rekreacija i kultura, te restorani i hoteli za po 0,7 posto skuplji, a ostala dobra i usluge za 0,1 posto. Stanovanje i režijski troškovi su jeftiniji za 0,1 posto. Nivo cijena u aprilu veći je za 3,4 posto nego u istom mjesecu lani.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
OSZAR »

Ekonomski stručnjak Aleksa Milojević pojašnjava da je glavni razlog nesrazmjernosti činjenica da BiH nema vlastitu proizvodnju. Kako kaže, ona je uništena i svako može povećavati cijene kako hoće.

- Država u ovom slobodnom tržištu ne može da reguliše cijene administrativno, može samo svojim robnim rezervama. Međutim, BiH nema robnih rezervi, nema vlastitu proizvodnju i zbog toga naše cijene rastu sa rastom siromaštva. To je fenomen naše države koja ne vodi računa. Hrana je uvijek osnovni strateški proizvod. Jedna država koja nema nikakve uslove za proizvodnju hrane svojim izuzetnim podsticajima, kao što je, na primjer, slučaj sa Japanom, obezbjeđuje ishranu stanovništva. Mi nemamo takvu vladu koja vodi računa o narodu. Poljoprivreda ne može bez podsticaja. Naši podsticaji su pet puta manji od zemalja zapadne Evrope, ističe Milojević.

Nebriga države

Poljoprivrednici dobijaju sve manje, a kupci plaćaju sve više, dok glavninu profita uzimaju veliki prerađivači i trgovci, napominju ekonomski stručnjaci.

- Znači, zemlje zapadne Evrope, koje imaju neuporedivo lošije uslove za razvoj poljoprivrede, proizvođači su hrane, obezbjeđuju ishranu vlastitog stanovništva i obezbjeđuju ogroman izvoz. EU je veliki izvoznik hrane iako te zemlje nemaju uslove za razvoj poljoprivrede, pod uticajem velikih podsticaja i garancije otkupa od poljoprivrednih proizvođača, oni su veliki proizvođači hrane i imaju pozitivan bilans, kaže Milojević.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
OSZAR »

Podsjeća da je država ta koja mora zaštititi poljoprivredu. Hrana mora da bude osnovni strateški proizvod. Ključ su podsticaji, pa su tako zemlje EU velikim podsticajima motivisale ljude na proizvodnju hrane. A mi, umjesto proizvodnje, pribjegavamo kupovini tuđe hrane, koja je pritom i skupa.

Kompletan večerašnji Dnevnik O Kanala možete pogledati u nastavku:

OSZAR »
OSZAR »